Roman Slike u dimu prvi je veliki roman o isto?noeuropskim Romima romskog autora, klasik koji istra?uje unutarnje prilike dotad nepoznatog svijeta Roma i njihove povijesti. Roman koji nazivaju Sto godina samo?e europskih Roma, prati ?ivot neimenovanog pripovjeda?a od 11. do 17. godine u romskome naselju u ruralnoj Ma?arskoj, neposredno prije po?etka II. svjetskog rata i holokausta. Tu vladaju plemenski zakoni i obi?aji, ?ive obitelji s mnogo djece, sveprisutne su kra?e, pro?nja, prljav?tina, glad, bolesti i ?andarska brutalnost. Ali istodobno, zajednica ?ivi strastveno, u veselju i buci, s ogromnim po?tovanjem prema zemlji i precima. Kada dje?aka slu?ajno ustrijeli lokalni mo?nik, dobiva priliku za ?kolovanje. Za njega tada zapo?inje ?ivot u dva svijeta: dovoljno je bistar da se dobro snalazi u ?koli, ali previ?e definiran podrijetlom da bi ga potpuno prihva?ali. Kako godine prolaze, okre?e se planovima o zaradi, sukobima s autoritetima i adolescentskim po?udama, dok u dru?tvu sve vi?e ja?a fa?izam. Bildungsroman o putu jednog dje?aka do zrelosti Crpe?i iz vlastita iskustva, Menyh?rt Lakatos s jedne je strane napisao bildungsroman o putu jednog dje?aka do zrelosti, s druge uzbudljivu pikaresku u kojoj se stranicu za stranicom ni?u pustolovine. To je i roman o tragediji cijelog jednog naroda, autenti?an, naturalisti?ki iskren u prikazu jedinstvenog ambijenta i neposrednog jezika Roma, velik po opsegu, a opet iznimno osoban, roman koji se smatra temeljnim djelom romske knji?evnosti i jednim od najzanimljivijih djela ma?arske proze. *** ?Pikareskna i pomalo lascivna odiseja… Unato? njihovoj patnji, Lakatos pokazuje kako Romi uspijevaju pre?ivjeti, potresna posveta njihovoj domi?ljatosti i hrabrosti.” ? World Literature Today O autoru Menyh?rt Lakatos (1926. ? 2007.), romsko-ma?arski knji?evnik i pjesnik, klasik ma?arske romske knji?evnosti 20. stolje?a. Ro?en je u romskome naselju u V?szt?u u trgova?koj obitelji. Zavr?io je pu?ko u?ili?te u Nagyk?r?su. Radio je kao in?enjer u Szarvasu i Nagyk?r?su i kao direktor romske ciglane koju je i osnovao. Bio je svojevrsni ambasador svoje zajednice ? sudjelovao je u istra?iva?kim projektima o Romima koji su provedeni na Sociolo?kom institutu Ma?arske akademije znanosti i pisao o ?ivotu Roma u svojim knjigama. Osnovao je Kulturni savez Roma 1986. godine, a za predsjednika Kulturnog saveza Roma Ma?arske izabran je 1988. godine. Bio je aktivan i u mnogim ma?arskim dru?tvenim i kulturnim organizacijama te ?lan predsjedni?tva Ma?arske kazali?ne dru?ine. Knji?evna djela, romane, bajke, pri?e, poeziju i TV scenarije, objavljivao je od 1970. Dobio je brojne nagrade ? Nagradu Attila J?zsef, Nagradu F?st Mil?n, Nagradu za knjigu godine, Lovorov vijenac Republike Ma?arske, Nagradu za ?ivotno djelo Dr?avne romske samouprave i druge. Njegov roman Slike u dimu (1975.) objavljen je u 19 zemalja i samo u Ma?arskoj prodan u stotine tisu?a primjeraka. O prevoditeljici Lea Kov?cs (1981., Vukovar) diplomirala je romanistiku i hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavr?avala se dva semestra na Sveu?ili?tu ELTE u Budimpe?ti te na me?unarodnim programima u Ma?arskoj i Francuskoj. Radila je kao suradnica Katedre za hungarologiju, Veleposlanstva Ma?arske te Ma?arskog instituta u Zagrebu. Od 2012. radi kao prevoditeljica i sudska tuma?ica za ma?arski, francuski, engleski i srpski jezik te se, osim pisanim, bavi i usmenim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveu?ili?ta u Zadru, kao naslovni predava? na kolegiju Osnove usmenog prevo?enja. Od romana u njezinu su prijevodu objavljeni Sotonski tango L?szla Krasznahorkaija, Trenutak Magde Szab?, Vezeno srce Carole Martinez, Povijest nasilja Edouarda Louisa, Magnetno brdo R?ke M?n-V?rhegyi, Viralno Mauricija Segure, Nikolski Nicolasa Dicknera, Vrijeme za ?aj u New Delhiju Jean-Pola Hecqa i N.N. Gyule Kr?dyja, a od knjiga pjesama Kod nas vi?e nema kanibala Otta Fenyvesija, Tajna kratkog ?ivota J?nosa Sziverija, Tijelu: Ode & legende Szil?rda Borb?lya (Posebna pohvala Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanovi? za 2018. godinu) i Stablo pjesama Abdellatifa La?bija te esej Pohvala melankoliji L?szla F. F?ld?nyija. Dobitnica je Nagrade J?nos Sziveri za 2020. godinu.画面が切り替わりますので、しばらくお待ち下さい。 ※ご購入は、楽天kobo商品ページからお願いします。 ※切り替わらない場合は、こちら をクリックして下さい。 ※このページからは注文できません。
